U HRVATSKOJ VEĆ ZABILJEŽEN UGRIZ POSKOKA: ŠTA URADITI U SLUČAJU UGRIZA OPASNE OTROVNICE?

Prvi ovogodišnji slučaj ugriza poskoka zabilježen je već u Hrvatskoj u Ivanbegovini u blizini Imotskog.

Poskok je ugrizao 81-godišnjeg muškarca i to ispred kućnog praga, javlja “Slobodna Dalmacija”.

Na našem području živi 14 vrsta zmija, od kojih su samo dvije otrovnice, poskok i riđovka.

Iako je poskok nešto otrovniji od riđovke, obje su zmije manje otrovne od, na primjer, afričkih ili azijskih zmija otrovnica. prenosi Index.

Poskok (modras, kamenjarka; Vipera ammnodytes) je pepeljasto-sive boje i naraste do jednog metra. Glava mu je srcolikog izgleda, s karakterističnim roščićem na vrhu nosa. Uzduž hrpta se nalazi tamna vijugava linija koja ide od glave do vrha repa i karakteristična je za svaku viperu (tzv. Kainov znak). Sa strane linije se nalaze tamne mrlje. Poskok živi uglavnom u južnim, krševitim krajevima, opisuju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Riđovka (šarka; Vipera berus) se nalazi u cijeloj Evropi. Duga je oko 60 do 80 cm i takođe ima cik-cak liniju uzduž tijela. Postoje dvije vrste: Vipera berus bosniensis i Vipera pseudoaspis.

Šta u slučaju ugriza?

Ako zmija ugrize, najvažnije je utvrditi da li je otrovna ili nije. Za razliku od neotrovnih, otrovne zmije imaju trouglastu glavu i uske eliptične oči. Otrovnice sa naših područja se razlikuju od neotrovnica i oblikom tijela, koje je kratko i zdepasto, za razliku od neotrovnica čija su tijela tanka i izdužena. Valja napomenuti, međutim, da razlikovanje otrovnica na ovakav način vrijedi samo za područje Evrope.

Na mjestu ugriza se obično vide dvije ubodne ranice od zmijskih zuba, međusobno udaljene 6-8 mm, iako je moguće da postoji i samo jedna ranica ili čak samo ogrebotina. Nalaz ranice ne znači da je otrov sigurno ubrizgan u tijelo. Prema podacima, čak 22 posto dokazanih ugriza nema znakova trovanja.

Na mjestu ugriza se unutar dva sata javlja bol i otok. Kod težih trovanja bol se javlja brzo i neobično je oštra; otok se takođe ubrzo širi i može biti praćen jakim potkožnim krvarenjima. Na koži se, uz crvenilo, mogu javiti i mjehuri s krvavim sadržajem. Neposredno nakon ugriza u gotovo polovivi ugrizenih se javljaju opšti simptomi poput vrtoglavice, mučnine i povraćanja, osjećaja opšte slabosti te otok regionalnih limfnih čvorova (u preponi kod ugriza u nogu ili u pazuhu kod ugriza u ruku). Blijeda i hladna koža, orošena znojem, uz ubrzani rad srca i pad krvnog pritiska znakovi su šoka, koji se uglavnom razvija postepeno i glavni je uzrok smrti.

Ako zmija nije otrovnica, ranu treba obilno isprati vodom, namazati antibiotskom mašću i zamotati zavojem. Treba provjeriti kada je osoba posljednji put vakcinisana protiv tetanusa, te je, ako je prošlo više od 5 godina, potrebno to ponovo obaviti.

Kod sumnje na zmiju otrovnicu ugrizena osoba mora strogo mirovati, tj. treba izbjegavati i najmanji pokret, a na dijelu tijela gdje je ugrizna ranica treba izvršiti imobilizaciju.

Ne preporučuju se pokušaji isisavanja otrova na mjestu ugriza! Podvezivanje iznad ugrizne rane takođe nije preporučljivo i ne primjenjuje se jer može dovesti do komplikacija. Eventualnu kompresiju izvode posebno obučeni zdravstveni radnici u vanrednim slučajevima. Neophodno je hitno prevesti osobu koja je zadobila ugriz u bolnicu.

U načelu se hospitalizuje svaki slučaj ugriza zmije, ne razmišljajući suviše da li je zmija otrovna ili neotrovna.

Danas je opšteprihvaćen stav da se ranica ne zarezuje, otrov se ne isisava, a led se ne stavlja na mjesto ugriza.

Antidot za zmijski ugriz (antiviperinum) potiče iz konjskog seruma, a sadrži protivtijela koja je konj proizveo nakon što mu je ubrizgan zmijski otrov. Antiviperinum se daje isključivo u bolničkim uslovima intravenski, i to samo kada je strogo indikovan, budući da sam antiserum može izazvati ozbiljne, pa čak i po život opasne reakcije.

Mjere opreza

GOSPIC- Poskok s cijim zubima nema sale !
M. Smolcic

Neke ugrize poput onih kada osoba slučajno stane na zmiju gotovo je nemoguće spriječiti. Međutim, postoje mjere opreza koje mogu znatno umanjiti mogućnost da Vas zmija ugrize:

Pustite zmiju na miru. Mnogi ljudi budu ugrizeni pri pokušaju da zmiju likvidiraju ili joj se što više približe. Zmije najčešće pobjegnu, a samo rijetko atakuju.

Izbjegavajte visoku travu ako nemate prikladnu obuću (debele kožne čizme), te se što je moguće više krećite već postojećim stazama.

Ruke i noge ne stavljajte na mjesta koja nisu pregledna (na primjer, nemojte zavlačiti ruku u grm ili iza nekog kamena). Ne podižite kamenje ili komade drva ako niste na dovoljnoj udaljenosti od potencijalnog ataka zmije.

Posebno budite oprezni i pripravni ako se penjete po stijenama.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *